Napadi su se dogodili u gradskoj četvrti Novobovarskyi u četvrtak navečer. Najmanje tri osobe su poginule, a još 16 ozlijeđeno, prema medijskim izvješćima.
Ponovljeni projektilni napadi uzrokovali su značajnu štetu na stambenim zgradama. Također su utjecali na spasioce koji su hitali na mjesto događaja.
U Izjava objavljenom u petak, humanitarna koordinatorica UN-a za Ukrajinu, Denise Brown, izrazila je najdublju sućut “obiteljima koje su pogođene neprekidnim napadima Oružanih snaga Ruske Federacije.”
Humanitarni odgovor otežan
Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, posljednjih je tjedana izložen nemilosrdnom granatiranju. Agencije UN-a pomažu u evakuaciji ljudi iz drugih područja šire regije Harkov koja su bila napadnuta.
Gospođa Brown rekla je da eskalacija neprijateljstava u Kharkivu i drugdje u Ukrajini nastavlja uništavati živote obitelji, čineći napore humanitarnog odgovora još kritičnijima i težima.
“Međunarodno humanitarno pravo strogo zabranjuje napade na civile ili civilnu infrastrukturu”, rekla je.
“Nije normalno živjeti u strahu od zračnih napada kod kuće, na poslu ili u kupovini.”
Povrede nad djecom
Gospođa Brown vodi Ured UN-a u Ukrajini koji je izdao zasebno izjava u petak osuđujući ozbiljna kršenja dječjih prava nakon sveobuhvatne ruske invazije u veljači 2022.
Teška neprijateljstva nastavljaju nanositi golemu fizičku, psihičku i emocionalnu štetu djeci, ometajući njihove živote i ugrožavajući njihovu budućnost.
“Posljednji val ruskih napada u regiji Harkov naglašava užasnu cijenu rata i užase s kojima se djeca Ukrajine suočavaju,” rekla je gđa. Brown.
“Mnogi su ubijeni ili ozlijeđeni, a tisuće su bile prisiljene pobjeći iz svojih domova bez ičega osim odjeće na leđima i dubokog stresa zbog svjedočenja doista zastrašujuće situacije.”
Mladi životi su završili
Preko 600 djece je ubijeno, a više od 1420 ozlijeđeno od eskalacije, prema Uredu UN-a za ljudska prava, OHCHRiako je stvarna cestarina vjerojatno mnogo veća.
U priopćenju se navodi da djeca provode nebrojene sate u skloništima zbog neselektivnih napada. Dječaci i djevojčice u zajednicama na prvoj liniji proveli su između 3000 i 5000 sati pod zemljom – što je jednako četiri do sedam mjeseci – čineći im živote stresnim i iznimno teškim.
Prisilno raseljavanje dodatno povećava opasnosti s kojima se suočavaju, uključujući odvajanje od obitelji i povećane rizike od trgovine ljudima, iskorištavanja i zlostavljanja.
Obrazovanje i zdravstvo poremećeni
Rat je također ozbiljno utjecao na obrazovanje, a mnoge su škole uvele online ili tajnu nastavu. Ured UN-a u Ukrajini izrazio je posebnu zabrinutost zbog situacije u kojoj se nalaze djeca u područjima na prvoj crti.
Trenutačno gotovo milijun dječaka i djevojčica – četvrtina sve ukrajinske djece upisane u školu – nije moglo pohađati nastavu uživo, osobito oni s invaliditetom i posebnim obrazovnim potrebama.
Zdravlje djece još je jedna žrtva rata. Oštećenje zdravstvenih ustanova, zajedno s premještanjem osoblja, znači da je pristup zdravstvenim uslugama ograničen.
U priopćenju se ističe da se raseljene obitelji i oni koji žive u blizini prve crte bojišnice bore za dobivanje potrebne medicinske skrbi, osobito za trudnice i novorođenčad, dok su kampanje cijepljenja prekinute, čime se povećava rizik od izbijanja nekih bolesti koje se mogu spriječiti.
Posvećenost isporuci
UN i partneri u Ukrajini rade na pomoći djeci te zemlje, zaključuje se u priopćenju.
Prošle godine UN je pružio vitalnu primarnu zdravstvenu skrb za više od 5,1 milijuna djece i majki, te obrazovne usluge za više od 2,5 milijuna učenika i nastavnika.
Gospođa Brown istaknula je predanost UN-a podršci narodu Ukrajine, ali je napomenula da “nikakva količina pomoći neće vratiti ono što generacija djece gubi zbog ruske invazije.”